Osnivanje Rudog

Rudo je osnovano na lokaciji Rudo polje (danas Staro Rudo) 1555. godine. Prema osnivačkoj povelji (vakufnami) iz 1555. naselje je dobilo ime Rudo (Mezra Rudo), a podigao ga je u rang kasabe tadašnji bosanski sandžak-beg Mustafa Sokolović, porijeklom iz sela Sokolovića, udaljenog oko četiri kilometra od Rudog, niz Lim, sa njegove desne obale.

 

O Rudom iz otomanskog perioda govore dva izvora – jedan je Vakufnama Mustafe paše Sokolovića, a drugi putopis Evlije Čelebije (1662-1664). U velikoj poplavi 9/10. novembra 1896. rijeka Lim je odnijela kasabu Rudo sa njegove lijeve obale, a novo Rudo je formirano na visoravni, koja se uzdiže na oko 60 metara iznad desne obale Lima.

Rudo je bilo prvo mjesto u tadašnjoj austrougarskoj provinciji u Bosni i Hercegovini, koje je urađeno po prethodno izrađenom urbanističkom planu u Građevinskom odjelu Zemaljske vlade u Sarajevu. Značajan napredak u privrednom pogledu Rudo je dobilo otvaranjem uskotračne pruge Sarajevo – Međeđa – Uvac i Međeđa – Vardište, godine 1906. (Pruge koja je koštala kilogram zlata po metru). Prema popisu stanovništva iz 1910. godine na teritoriji današnje opštine Rudo živjelo je 9.892 stanovnika od kojih 6142 pravoslavaca, 3633 muslimana, 112 katolika i 5 jevreja. Za istoriju bivše Jugoslavije jedan veoma značajan datum se veže za Rudo. Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada formirana je 21. decembra 1941. godine u Rudom. U posleratnom periodu datum prve borbe brigade – 22. decembar 1941. godine kod sela Gaočića, obilježavao se kao Dan Jugoslovenske narodne armije.

 

 

Created by Digitality.ba